Dokument: kako ICT stvara vrijednost?

Razvijena ICT industrija jedan je od ključnih preduvjeta za rast makroekonomske konkurentnosti države.

Prema pokazateljima Europske unije[1], ICT sektor je izravno odgovoran za 5% europskog BDP-a, s tržišnom vrijednosti od 660 milijardi eura godišnje, ali mnogo više doprinosi cjelokupnom rastu produktivnosti (20% izravno iz ICT sektora i 30% od investicija u IKT). To je tako zbog visoke dinamike i inovacija koje su prisutne u sektoru, kao i u unapređenju poslovanja u drugim sektorima.

Istovremeno, društveni učinak ICT-a je postao značajan – za primjer, činjenica da u Europi više od 250 milijuna ljudi svakodnevno koristi Internet ili da gotovo svi Europljani imaju mobilni telefon je značajno promijenila način na koji živimo.

ictsummit_banner 500

UTJECAJ NA RAZVOJ DRUŠTVA

Prema dokumentu Digital Agenda Scoreboard 2013, u 2012. godini 66% stanovništva Hrvatske redovito je koristilo Internet, a samo trećina kućanstava ima u kući pristup širokopojasnom Internetu. Glavni razlog zašto pristup Internetu nije rašireniji u kućanstvima je manjak interesa, a slijede ga manjak znanja i vještina, te troškovi pristupa i opreme.

Promatrajući načine korištenja Interneta (usluge), građani Hrvatske treći su u Europi u igranju internetskih igara s drugim osobama na Internetu (oko 18%), prilično iznad prosjeka po čitanju i preuzimanju vijesti i novina s Interneta (oko 53%), postavljanju vlastitog sadržaja radi dijeljenja (oko 31%), a taman iznad prosjeka u igranju i preuzimanju igara, fotografija, filmova, glazbe i animacija (oko 36%) i kreiranju web stranica i blogova (malo preko 6%).

Za europskim prosjekom minimalno zaostajemo u korištenju Interneta za telefoniju i video pozive (oko 25%), malo u slanju poruka na društvene mreže (oko 35%), i praćenju internetskih radio i TV programa (oko 29%). Samo četiri posto građana dogovorilo je sastanak s liječnikom, zubarom, frizerom ili drugim pružateljem usluga putem Interneta. Međutim, indikativno je da smo prilično loše pozicionirani u korištenju usluga koje su u europskom društvu uobičajene. To su elektronička pošta (49% građana), pronalazak informacija o dobrima i uslugama (52%), internetsko bankarstvo (oko 20%), te usluge putovanja i smještaja (oko 15%).

ICT U GOSPODARSTVU

Dostupnost i pouzdanost Interneta, a posebno širokopojasne arhitekture, izuzetno su važni u procesu digitalizacije društva. Pokrivenost stanovništva osnovnim širokopojasnim pristupom u 2013. bila je 90%. Rezultat je to napora na osiguranju infrastrukture u područjima za koja ne postoji komercijalni interes tržišta. Projekte razvoja infrastrukture je potrebno nastaviti i intenzivirati, posebno kada govorimo o mreži nove generacije.

Broj dostupnih i korisnih digitalnih usluga je sve veći, te se danas gotovo trećina građana aktivno služi Internetom. Iznadprosječno se u Hrvatskoj Internet koristi za čitanje vijesti, a važne usluge su i elektronička pošta i Internet bankarstvo. Uvođenjem novog skupa usluga od strane države, očekuje se veći rast u korištenju javnih e-usluga, kao i pozitivni pomaci u internetskoj trgovini.

Manji postotak stanovništva koji kod kuće ima širokopojasni Internet nije uvjetovan samo slabijom infrastrukturom, već često i dobnom i obrazovnom strukturom stanovništva ruralnog područja i što je još važnije, nedostatkom interesa i korisnih usluga specifičnih njihovim potrebama koji bi promijenili navike toj populaciji. Ponuda digitalnih usluga namijenjenih tom stanovništvu nije dovoljan čimbenik kako bi se motivirali na masovno priključenje digitalnom društvu, te se oni i dalje radije služe fizičkim kanalima za obavljanje poslova u svakodnevnim životnim situacijama.

Zbog toga je nužno poticati razvoj korisnih i jednostavnih usluga čija će uporaba olakšati život stanovništvu u ruralnim područjima, na otocima, te drugim rjeđe naseljenim područjima. Te usluge, osim korisnih informacija, uključuju primjerice dostavu robe naručenu Internetom po prihvatljivim cijenama, zatim prijeko potrebnu komunikaciju s državnom i lokalnom upravom, učenje na daljinu i komunikaciju s liječnikom uključujući napredne usluge kao što je dijagnostika na daljinu. Ovaj popis nije konačan, a razvoj tehnologije će u sljedećem razdoblju vjerojatno omogućiti i skup novih usluga koje su danas nezamislive.

[1] A Digital Agenda for Europe, European Commision, 2010