Dokument: Što je digitalna ekonomija?

Digitalna ekonomija novi je oblik ekonomije koji se temelji na digitalnim tehnologijama i za većinu zemalja danas predstavlja jedan od najatraktivnijih mogućnosti rasta. Prisustvo digitalnih tehnologija danas je nešto što uzimamo kao očekivano i primjećujemo sve više pojavnih oblika u kojima digitalne tehnologije ulaze u naš privatni život i poslovne aktivnosti, mijenjajući načine kako provodimo privatni život, organiziramo svoje obaveze, sudjelujemo u aktivnostima društva te izvršavamo poslovne zadatke. Digitalne tehnologije danas su postale bitan element svih nastojanja za promjenama ali i kreiranja novih oblika uspješnog pozicioniranja svih sudionika procesa, od države do pojedinca, od globalnog pozicioniranja do komunikacije u obitelji, od rješenja koja pokrivaju cijeli svijet do intervencija u lokalnoj zajednici. Biti građaninom svijeta, biti globalno konkurentan, biti povezan sa svim bitnim sudionicima, danas je odrednica bilo koje napredne nacionalne ekonomije kojoj je digitalna ekonomija ne dodatni oblik, već temeljni gradbeni element uspjeha društva.

Digitalna ekonomija zahtjeva drugačije promišljanje i aktivnosti da bi bila uspješna. Na istu ne možete primijeniti uobičajene metode razvoja ili podrške koja možda funkcionira u poznatim oblicima ekonomije države, ali i organizacije ili pojedinca. Osim što može značajno utjecati na ukupni rast i napredak, u i to u relativno kratkom roku, ista je prilično podložna globalnim cikličkim trendovima – ista se može pozitivno iskoristiti ne samo u područjima koja su direktno vezana za tehnologiju, nego i posredno u područjima koji, prije svoje transformacije, mogu osjetiti pozitivni rast društva koje je bliže i ovisi o digitalnoj ekonomiji. Zahvaljujući tehnologijama, dio društva imati će mogućnost da direktnije i brže raste i ostvaruje pozitivne efekte, a koji će onda posredno utjecati i na ostatak društva.

Hrvatska je uvijek bila na pragu ulaska u digitalnu ekonomiju. Brzina kojom smo ju usvajali i koristili uobičajeno je bila brzina kojom je ostatak razvijenog svijeta napredovao dalje i brže nego mi otvarao platforme, rješenja, iskustva ali i kreirao direktnu, novu digitalnu ekonomiju koja je stvarno doprinosila temeljnom bruto društvenom proizvodu.

Hrvatska ima podlogu da ostvari uspješnu digitalnu ekonomiju. To nije zadatak koji se može odraditi u kratkom vremenskom razdoblju, nije naputak koji se može deklarativno odrediti na temelju želje i htijenja, nije regulativa koja se može uspostaviti zakonom i pravilnikom. Podlogu ćemo tražiti u nastojanju da se kroz zaboravljene prednosti otvori put kojeg možda do sada nismo vidjeli. Tražit ćemo mogućnost da se kvalitetni pojedinci istaknu u društvu. Tražit ćemo način da uspješne tvrtke budu još uspješnije. Tražit ćemo prepreke u procesima i regulativi koje odmah treba ukloniti. Tražit ćemo izvrsnost na svakom koraku, jer je to jedini način da se, bez kompromisa i izdvajanja, uključimo u naprednu zajednicu digitalnih ekonomija.

DIGITALNA EKONOMIJA = EKONOMIJA

Cilj koji želimo ostvariti nije specifično pozicioniranje digitalne ekonomije gdje ćemo istu pratiti, kategorizirati i vrednovati kao zasebnu ekonomiju. Cilj je uklopiti digitalnu ekonomiju u postojeće okvire, te im element “digitalnog” pridodati kao osnovni gradbeni element ili barem jedan od elemenata koji mogu promijeniti ekonomiju na bolje. U skoroj budućnosti, sve manje i manje ćemo razmišljati o riječima kao što je digitalno, tehnologija, internet, komunikacija, računala ili programska rješenja, a više o konačnim vrijednostima koje te riječi zajedno omogućuju. Digitalna ekonomija promatrati će se sutra kao što se danas promatraju rješenja za koje stvarno ne brinete kojim alatom ih želite ostvariti (dovoljno je kliknuti na prekidač na zidu da bi imali svjetlo, i u tome trenutku ne brinete previše o centralama, prijenosnim vodovima, transformatorskim stanicama, žaruljama ili općenito tehnologiji koja se koristi da bi se ostvario željeni učinak. No, tehnologije isporuke električne energije nisu vezane samo uz svjetlo u našem domu, već imaju bezbroj primjena i mogućnosti koje nam danas stvaraju kvalitetu života.

Mogućnosti rasta Digitalne ekonomije su ogromne, i kod razvijenih zemalja već danas sudjeluju sa više od 21% u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP). Trend će se i dalje nastaviti, te se očekuje da će u narednim godinama digitalna ekonomija tih zemalja rasti sedam puta brže nego BDP pojedinih EU zemalja.

U budućnosti, digitalna ekonomija biti će “električna energija” za svakodnevni život. Posao, odmor, zabava, trgovina, slobodno vrijeme, biti će sve više i više organizirani oko digitalne ekonomije. Svaki put kada pokrenemo, otvorimo ili potražimo nešto, primarna akcija će uvijek biti vezana za digitalnu ekonomiju, dok će kompletnost takve aktivnosti sve više i više potpadati u “potpuno digitaliziranu” domenu.

GDJE SMO DANAS?

Digitalna ekonomija ne nastaje odjednom – sve i jedna država svijeta nalazi se u nekom u koraka procesa uvođenja ili ostvarivanja digitalne ekonomije. Na primjer, Hrvatska se danas nalazi na putu od srednje razvijenih ka razvijenim ekonomijama što Svjetski ekonomski forum naziva tranzicijom iz društva pokretanog efikasnošću prema društvu pokretanom inovacijama. Uloga i stupanj razvijenosti digitalne ekonomije različit od države do države, no svi se slažu da je uloga digitalne ekonomije jedna od najbitnijih za budućnost društva.

Hrvatska je tek pokrenula osnovne pretpostavke razvoja digitalnog društva, iako dijelove rješenja i tehnologija projektiramo, planiramo i implementiramo godinama. Pojedinačna rješenja, iako funkcionalna unutar zadanog okvira, nisu pridonijela razvoju platforme za izgradnju digitalne ekonomije. Posljednjih godina, pojavljuju se okviri koji će to uskoro omogućiti, ako što su platforma za komunikaciju i ostvarenje usluga za građane (popularno nazvane e-Građani) ili platforma za organizaciju i upravljanje podacima u državnoj upravi (popularno nazvane Državna informacijska infrastruktura). Na takvim platformama, i ne samo na njima, omogućit će se izgradnja složenijih usluga i rješenja koja će učinak imati ne samo u domeni pojedinačnog zadatka, nego i otvoriti mogućnost uporabe digitalnih podataka, usluga, aktivnosti u izgradnji digitalne ekonomije.

KORACI KOJI NAS OČEKUJU

Promišljanje o tome što nas očekuje i kakvu (digitalnu) budućnost želimo, nije samo u domeni jedne organizacije ili jednog ministarstva. Ako želimo razumjeti digitalnu ekonomiju i pronaći njeno mjesto u našoj budućnosti, onda se moramo odvažiti na zajedničke aktivnosti državne, industrije i akademskog sektora, koji mogu zajedničkim radom osigurati uspješno uvođenje digitalne ekonomije u naše društvo. Prednosti uvođenja digitalne ekonomije nisu vezani samo za tehnološke sektore koji danas dominantno uvode tehnologiju i rade rješenja na njima, nego se prednosti moraju osjetiti u svim elementima društva, a posebno u industriji i industrijskim granama koje su prepoznate kao strateške te u uvođenju cijelog niza prednosti za krajnje korisnike – građane kojima osigurava jednostavniji i kvalitetniji život.

Naravno, niti jedna aktivnost na ovom nivou danas ne može biti izvedena bez povezivanja i suradnje s zajednicom kojoj danas pripadamo – Europskoj uniji. Temeljni vizija digitalnog društva danas je ostvarena kroz Digitalni plan za Europu, s kojim vizija Digitalne ekonomije našeg društva mora biti čvrsto povezana i koja mora obuhvatiti slijedeće ciljeve:

  • Podržati razvoj digitalnog društva u cjelini
  • Povećati konkurentnost cjelokupnog gospodarstva s ciljem ubrzanja ekonomskog rasta
  • Rast zaposlenosti općenito s naglaskom na poslove visoke složenosti
  • Veća participacija svih društvenih slojeva u razvoju europskog društva i korištenju rezultata tog razvoja
  • Dostupnost usluga u digitalnom obliku i poslovanje bez papira

Ostvarenje Digitalne ekonomije ali i ostvarenje ukupnog razvoja i napretka društva napraviti će se kroz suradnju i partnerstvo sa Europskom unijom čiji smo danas punopravni član. Koraci koji nas očekuju nisu jednostavni, ali u suradnji s partnerima, svaki put će biti jednostavniji kada imamo jasnu viziju, dogovorene aktivnosti i vidljive ciljeve.

Razumijevajući značajan potencijal digitalne ekonomije, ali i cijeli niz faktora koji ubrzano nastaju, mijenjaju se i nestaju a vezani su uz tehnološke platforme koje omogućuju digitalnu ekonomiju, ove smjernice se moraju prilagođavati unutar realnih vremenskih okvira. Kao i kod svakog dobrog projektnog plana, moraju ostati otvorene za promjene – i to ne samo promjene koje dolaze od strane države, nego i promjene koje na kontinuiranoj osnovi predlažu i provode organizacije, akademski sektor i građani.